SVET IMA OTROKE, KER OTROCI IMAJO SVET

NA OTROCIH SVET STOJI

STARŠI OTROK NEUČIJO ŽIVLJENJA, TEMVEČ JIH NAŽALOST Z ŽIVOTARJENJEM POMILOVANJA RAZVAJAJO V ZABAVAH TOLAŽENJA ZA SKRAJŠEVANJE BREMENA NESRAMNEGA NEUČENJA ALI DOLGOČASENJA.

Samo onome što od Boga dolazi treba otvoriti ulaz u naš život. To će nas ispuniti mirom, sigurnošću, srećom. Što od Boga dolazi, tim se treba hraniti, tome dopustiti da uđe u naš život. Naprotiv, onome što ne dolazi od Boga, to treba tjerati od sebe; ne dopustiti da nam ulazi u glavu i srce, jer će nam opustošiti život, zagorčit će nam dušu i duševni mir.

A NAJBOLJ LEPO RAZLIKOVANJE ŽIVLJENJA OD ŽIVOTARJENJA NAM JE BOŽJE DAROVALO Z ROJENJEM SEBE V ČLOVEKA PA PREBERIMO, KAKO NAS BOŽJE PROSI, DA SE K NJEMU LAHKO VRNEMO Z ŽIVLJENJSKIM SKRBLJENJEM ODSIROMAŠEVANJA SIROMAŠNIH, IN ČE NOČEMO, SMO NAŽALOST DEMONIZIRANI SLUGE HUDIČEV.

“Kao što znaš, ponovno se približava dan mojega rođendana. Zato te molim da podjeliš ovu moju rođedansku pozivnicu svim svojim prijateljima. Vjerujem da će se i ove godine po cijelom svijetu priređivati slavlje tome u čast.
Vidim da ljudi puno kupuju. Na radiju, televiziji, facebooku i u novinama ni o čemu drugom se niti ne govori, nego samo o tome, koliko još dana nedostaje do moga rođendana.
Ugodno je znati, da neki ljudi barem jedan dan u godini, misle na mene.
Kao što znaš, rođendan su mi počeli slaviti prije mnogo godina. U početku je izgledalo da razumiju i zahvaljuju na onomu što sam učinio za njih. Ali, danas je malo onih koji razumiju što slave. Ljudi se okupljaju i slave, ali ne znaju o čemu se radi.
Sjećam se, prošle godine kada je stigao moj rođendan, ljudi su naveliko slavili u moju čast. Stolovi su bili puni, sve okićeno, puno poklona…ali znaš jednu stvar? Mene nisu pozvali. Slavlje je bilo upriličeno u moju čast, ali kad je došao taj dan, mene su ostavili vani, vrata su za me bila zatvorena… makar sam žarko želio slaviti s njima…
Istinu govoreći, nisam se iznenadio, jer u zadnje vrijeme mnogi mi zatvaraju vrata. Kako me nisu pozvali, bez buke i smetnje, ušao sam tiho i sjeo u jedan kut. Svi su nazdravljali i veselili se. U jednom trenutku unutra je ušao jedan starac, duge bijele brade, obučen u crveno. Izgledao je malo pripit. Umorno je sjeo na fotelju, i svi su potrčali k njemu, veseleći se, kao da je veselje priređeno njemu u čast.
Točno u 24 sata, svi su počeli nazdravljati, grliti se i čestitati. Ja sam, također, ispružio ruke, očekujući da će me netko zagrliti… Ali nitko me nije zagrlio.
Počeli su jedni drugima davati poklone. Približio sam se da vidim, da slučajno nemaju kakav poklon i za mene. Ali, za mene nije bilo ništa.
Kako bi se ti osjećao, kad bi na tvoj rođendan, jedni druge darivali, a tebi ne bi dali ništa? Shvatio sam da sam suvišan na ovom rođendanu, stoga iziđoh bez buke i za sobom zatvorih vrata.
Svake godine je sve gore. Ljudi se samo sjećaju hrane, poklona i slavlja a mene se nitko ne sjeća.
Želio bih da mi dopustiš da ovaj Božić uđem u tvoj život, da shvatiš da sam prije 2000 godina došao u ovaj svijet i da sam dao soj život na križu i za tebe. Danas jedino što želim jest, da to vjeruješ cijelim srcem.
Nešto ću ti reći: mislio sam, kako me mnogi ne pozvaše na svoje slavlje, učinit ću sam svoje veličanstveno slavlje, kakvo još nikad nije viđeno. Priređujem sve što je za to potrebno; šaljem mnoge pozivnice, među kojima je jedna posebna i za tebe. Želio bih znati, hoćeš li sudjelovati, da mogu za tebe rezervirati mjesto i napisati tvoje ime ne mojoj velikoj listi uzvanika. Vani će ostati svi oni koji se ne odazovu mom pozivu.
Pripremi se jer u dan kad se najmanje nadaš slavit ću svoje velebno slavlje.” Hoćeš li doći na moj rođendan?
p.s. znaj da te neizmjerno volim.

ANGELSKO JE OTROKE UČITI O SLAVLJENJU DUHA SVETEGA KO SLUŽIMO PROŠNJAM SVETNIC SVETNIKOV NADANGELOV.

Blagdan sv.Lucije: vrijeme je za božićnu pšenicu
Dan Svete Lucije obilježava se 13. prosinca kada se počinje odbrojavati 12 dana do Božića. Osim tradicionalnog sijanja pšenice, u našem narodu postoji mnogo zanimljivih običaja vezanih uz blagdan sv. Lucije pa vam mi jedan donosimo u nastavku. U Dalmaciji i na otocima djeca se nisu darivala na sv. Nikolu, već na blagdan sv. Lucije. U čarapama, papučama ili ispod jastuka dočekali bi slatkiše i suho voće: orasi, bajami, suhe smokve, naranče…
Ovaj blagdan duboko je ukorijenjen u hrvatskim narodnim običajima – na taj dan sije se pšenica u tanjuriće ili zdjelice kao simbol obnove života i plodnosti. Do Božića pšenica naraste i zazeleni se te ukrašava božićni stol, a tokom božićnog vremena stoji ispod bora, uz jaslice ili u kutu sobe. Radi ljepšeg izgleda, pšenica se podreže i ovije hrvatskom trobojnicom. U nekim se krajevima posred pšenice napravi udubina u koju se stavlja čaša, a u čašu tri svijeće koje se pale na badnje večer. Tako ovaj običaj spada u skupinu pravih božićnih običaja kojemu je svrha da na sam Božić u kući bude zelenila i kakva bi bila pšenica pokazivala bi kako će biti plodna godina. Zato, ako to do sada niste učinili, posijte svoju pšenicu i vidite kakva vas godina očekuje! I pšenica se nikad ne bi bacala u smeće već bi se dala pticama ili ostavljala na plodno tlo. Običaj sijanja pšenice, vezan je uz bijeg Svete Obitelji. Bogorodica je, naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, kaže legenda, zamolila težaka koji je na svojoj njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kad je sijao. Kad su progonitelji stigli, pšenica je čudesno izrasla, zbog čega su odustali od daljnje potjere. Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se smatra zaštitnicom očiju i vida. Na slikama se često oslikava s očima na tanjuru, s bodežom i s uljanicom – svjetiljkom. Po julijanskom kalendaru 13. prosinac smatrao se najkraćim danom u godini, a narodna tradicija povezala je ugaslu svjetlost slijepih očiju Sv. Lucije sa najdužom noći zimskog sunčevog ciklusa.
Sretan imendan svim koji nose ime Lucija, Luca, Lucijan, Svjetlana…!
Molitva svetoj Luciji za zdravlje očiju
O sveta Lucijo, čije ime znači svjetlost, pun pouzdanja dolazim preda te tražeći te svetu svjetlost koja će mi vratiti oprez u izbjegavanju putova i grijeha i tame zabluda.
Pomoću tvog milosnog zagovora, molim te za milost ( … ) i očuvanje svjetla u mojim očima, kako bih ga uvijek koristio u skladu s Božjom voljom, a da ne ozlijedim svoju dušu.
Dopusti, o blagoslovljena Lucijo, da poslije iskazanog divljenja i hvale za tvoju moćnu zaštitu na zemlji uzmognemo se na kraju pridružiti k tebi u raju vječne svjetlosti božanskog Janjeta, tvog milostivog zaručnika Isusa. Amen.

Vjerujem u biskupa Nikolu. Ne u svetoga Nikolu robnih kuća i prodavaonica koji služi samo da se poveća promet. Vjerujem u biskupa Nikolu koji već stoljećima širi među ljudima duh dobrote i ljubavi. Šestoga prosinca je dan čuda. Maleni kliču i plešu od radosti, a veliki uživaju u radosti djece. Ovo se čudo može dogoditi svakog dana, i ne samo za djecu. Zato molim biskupa Nikolu naočale za velike ljude, posebne naočale da bi gledali malo manje vlastito ja, a malo više na druge: kod kuće, na radnom mjestu, u javnosti, posvuda. Molim za vas – za dar dobrog srca.

ZAHVALJUJOČ MOLITVI NADANGELU VARUHU, DA S POMOČJO ISKANJA NA GOOGLU ČIM BOLJE OPIŠEM, KAKO OTROKOM DAROVATI ČIM VEČ TAKO NEBEŠKEGA ZNANJA KOT RAJSKEGA STANJA Z OPISOM ŠE RODITELJSKEGA ODNOSA ŽE Z OTROŠKO VERIGO, MI JE SRCE IZZIVNO ZAIGRALO PRI RAZODETJU SPODAJ PRILOŽENE TEMATIKE, KOLIKO SMO DANES ME MATERE S PLITKOSTJO NEUČENJA TAKO IN TAKO POVRŠNE VERE, KER NAS STARŠI NISO NAUČILI IZPOVEDATI VEROVANJA.

Treća nedjelja Došašća se obilježava kao dan majki, kod nas taj dan je poznatiji kao Materice. Nažalost u mnogim našim krajevima taj običaj je zaboravljen. Materice su bile jedan od najsvečanijih i najradosnijih dana prije Božića.
Ovaj narodni i crkveni običaj poznat je među Hrvatima. Za blagdan Materica običaj je bio da muškarci čestitaju blagdan ženama, djeca majkama, bakama, tetkama, i ostalim rođakinjama, pa i susjedama. Nakon čestitanja dobivali bi darove, kao što su: orasi, lišnjaci, bajami, jabuke, smokve, rakija, vunene čarape, terluke i dr., a danas; slatkiši.
Ovu bi pjesmu djeca pjevala svojim majkama ili bakama
Faljen Isus, gazdarice! Čestitam ti materice!
Ja sam došo znaš, da mi nešto daš.
Ja sam došo priko mora, da mi dadeš koji oraj,
snašla me je neka muka, daj ti meni i jabuka.
Ja sam došo priko strane, mi dadeš malo hrane.
Ja sam došo priko polja, da ti bude bolja volja.
Vidio sam i ovaca, da mi dadeš i novaca,
a i sira kad bi dala reko bi ti puno fala,
jer su danas materice moja draga gazdarice,…
Ovakve i slične brojalice prije su bile neizostavni dio vremena Došašća u našem kraju. Običaj obilježavanja Materica polako uzmiče a u svakodnevnicu nam se nastanjuju novi uvozni običaji kao Noći Vještica i sl. Spominjanje i očuvanje ovakvih običaja naša je posebnost i bogatstvo. Konkretno “Materice” i sljedeće nedjelje “Očići” lijep je običaj hrvatskog naroda koji još uvijek nije zaboravljen kod nas.
“Materice bi se slavile dvi nedilje prije Božića. Matere se tribaju ciniti (cijeniti), i kad bi ti mater dala bajam kao da ti je Boga dala, kad se nije imalo ništa. I prije zore bi se dignilo i tražilo u matere, jedva dica čekaše da se u matere pita. Jutro rano bi se digli i odnili bi materi robu, da se nemože obuć dok mater ne bi dala dara. Znala bi dica ići po cilome selu čestitat materice i ne bi dica tila otić iz kuće dok im žene ne bi štogod dale.

ZAHVALJUJOČ POBOŽNOSTI OČETOV ME MATERE LAŽJE OTROČKE UČIMO ANGELOVANJA

Očići su adventski običaj posvećen očevima, a slavi se na četvrtu nedjelju Došašća.
Očići su slični Matericama. Dica, kao i na Materice, uzimaju konopčić i rano ujutro idu ‘višat’ očeve. Ovaj običaj koji u Dalmaciji ima dugu tradiciju svodi se na čestitanje očića muškarcima u obitelji, djeca kao i kod materica čestitaju svim poznatim muškarcima, nakon čega se oni ‘otkupljuju’.
Za razliku od majki koje na dar obično daju orahe, lješnjake, jabuke i suhe smokve, očevi se otkupljuju obično novcima. Mali čestitari, čestitajući svim poznatim muškarcima, ipak tijekom Očića skupe zavidnu svoticu za matericu.

ZARES JE VPRAŠANJE, ALI UČIMO OTROKE SKRBETI ZA SIROMAŠNE OTROKE, DA BI SE ENAKO SIROMAŠNI OTROCI NAUČILI SKRBETI NEKEGA DNE ENAKO KOT ANGELSKI STARŠI, TAKO DA MI SIROMAŠNIM STARŠEM DOBESEDNO PRISKRBIMO VSO POMOČ DO MOČI ZA PROSLAVLJANJE DUHA SVETEGA SVETNIC SVETNIKOV NADANGELOV, POSEBEJ ZA BOŽIČNE BLAGDANE AMPAK NAŽALOST IZŠOLANI S POKVARJENOSTJO SISTEMA V IZOBRAZBI UMAZANOSTI SVETOVNOSTI S CINIČNOSTJO EGOMANIJE NA LICEMERJU LOGOMANIJE ZADOSTUJEMO VERSTVU V NEVERSTVO A EDINO Dragemu Bogu DARUJEMO, KO ŽIVLJENJSKO ODSIROMAŠUJEMO SIROMAŠNE A ZAHVALJUJOČ PRELJUBEMU NADNAUČITELJU Dragutinu Barušić JE NA NAS BOLJ OZAVEDANIH IZ POZABE Z VEČ PREBUJENOSTI IZ SPANJA NAŠE OTROKE ANGELSKO POVZDIGNITI ZA NAROD, DA BI ONI PO BOŽJE POVZDIGNILI LASTNE NARAŠČAJE JAVNOST GENERACIJE NARODA NA ODREŠITEV SVETA DO REZULTATA ANGELOVANJA DRUG ZA DRUGEGA.